Internet i poslovna komunikacija
U svijetu komunikacija, Internet je sve prisutniji, te predstavlja sve prihvatljiviji način komuniciranja, kako širom svijeta tako i u Hrvatskoj. U današnje vrijeme život bez Interneta tj računala je gotovo nezamisliv. Osim za poslovne potrebe vođenja poslovanja, knjiga, raznih programa, računala se danas sve više koriste za različite oblike komunikacije. Na ovaj način su zamjenili osobnu komunikaciju među ljudima, odnosno kumunikaciju licem u lice, te znatan dio komunikacije putem pisama, telefonom i telefaksom. Svakim danom, računala se sve više koriste za komunikaciju. Za djelotvorno korištenje moramo dobro poznavati komunikacijske tehnologije i servise koji se zasnivaju na računlnim mrežama i internetu. Također, za komuniciranje putem interneta potrebno je poznavati i određena pravila ponašanja kojih se moramo pridržavati, te isto tako voditi računa o svojim osobnim podacima koje izmjenjujemo sa svojim sagovornikom putem interneta jer su oni dostupni svim korisnicima interneta. Dakle, u današnje vrijeme se sve više razvijaju mediji za komuniciranje kao što su: elektronska pošta, elektronske oglasne ploče i forumi na Internetu, sistemi za potporu skupnom odlučivanju, različiti chat-ovi i slično. Pogodnosti koje nam pružaju ovakvi mediji su slanje dokumenata, relativno niski troškovi slanja podataka, brojni potencijalni primatelji poruka i on- line kupci, brzina i dr.
Upoznati čemo vas sa bitnim oblicima komunikacije:
Elektronska pošta (eng. electronic mail ili e-mail) je pojam koji označava prijenos tekstualnih poruka ili dokumenata putem komunikacijskih mreža, najčešće Interneta. Elektronska pošta ima mnogo prednosti kao što su velike brzine prijenosa podataka, i to praktično bez obzira na udaljenost, relativno niske cijene i mogućnosti direktnog prijenosa teksta sa računala na računalo, elektronska pošta je zbog toga danas vrlo popularan način dopisivanja. Postupak slanja i primanja poruka je veoma jednostavan. Poslane poruke se čuvaju u elektronskom poštanskom sandučiću primatelja, koji se nalazi na poslužitelju elektronske pošte sve dok se primatelj ne poveže na mrežu i dok ne preuzme poruke na svoje računalo. Nakon što korisnik pročita poruku, on ima mogućnost da je izbriše ili sačuva u obliku tekstualne datoteke, ispisati, obrisati ili proslijediti na druge adrese E-pošte
Elektronska pošta je veoma snažan komunikacijski alat u svijetu, te je gotovo nemoguće zamisliti život bez njega. Elektronska pošta osim prednosti ima i nekoliko nedostataka kao što su spam poruke, odnosno beskorisna pošta koja nam zauzima mjesto u našem elektronskom sandučiću. Također razmjenom elektronske pošte postoji opasnost od računarskih virusa i sličnih sadržaja koji mogu naštetiti računaru. Da bi djelotvorno koristili i razmjenjivali elektronsku poštu moramo poznavati pravila, odnosno bonton u komunikaciji posredstvom interneta. Poruke trebaju biti što kraće, a opsežnije dokumente treba staviti u dodatak poruke (eng. Attachment). Međutim, ni datoteke u dodatku nebi smjele biti prevelike jer primatelju opterećuju sandučić elektronske pošte. Kod komunikacije elektronskom poštom ne vidimo lice niti čujemo boju glasa osobe s kojom komuniciramo pa trebamo paziti na stil pisanja jer osoba s kojom komuniciramo ne može procijeniti naše raspoloženje, odnosno naš emocionalni položaj.
Distribucijske (mailing) liste
Distribucijske liste (engl. Mailing liste ili listserv) su oblici upotrebe elektronske pošte u skupini. Uključivanjem u distribucijsku listu neki korisnik može slanjem elektronske pošte na jednu adresu istovremeno poslati poruku velikom broju osoba koje su članovi određene distribucijske liste. Takvi sistemi grupnog komuniciranja obično povezuju osobe koje imaju nešto zajedničko: članovi su nekog tima, dijele slično zanimanje, imaju isti hobi itd. To uveliko olakšava posao timu koji radi na nekom projektu ili sl. Distribucijske liste su često mederirane, tj. obično postoji sistem odobravanja članstva i kontrola objavljivanja poruka koju obavlja moderator liste.
Za djelotvorno korištenje i sudjelovanje u radu neke distribucijske liste, potrebno je iskustvo te poznavanje nekih osnonih pravila ponašanja. Prije svega potrebno je dobro odabrati jednu ili više distribucijskih lista kojima se želi pristupiti. Naime, ukoliko neka osoba odluči sudjelovati u prevelikom broju distribucijskih lista, to može dovesti do zatrpavanja njenog sandučeta elektronske pošte porukama iz različitih diskusija koje će teško pratiti. Kod rada s distribucijskom listom treba izbjegavati slučaj da se poruka namijenjena jednoj osobi greškom uputi svima koji su prijavljeni na listu.
Slanje datoteka u dodatku u pravilu nije poželjno kod rada s distribucijskim listama, a mnogi sistemi za rad s distribucijskim listama takve datoteke ne prihvaćaju te odbijaju i osnovnu poruku.
Na kraju treba biti oprezan kod davanja ličnih podataka i uključivanja u veze s nepoznatim osobama putem Interneta, posebno ako postoji sumnja u mogućnost da druga strana zloupotrijebi iskazano povjerenje.
Internet forumi
Internetski forum je usluga na Internetu koja omogućava razmjenu mišljenja među učesnicima upotrebom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum vidljive su svim ostalim učesnicima foruma. To nalikuje na oglasnu ploču (engl. message board) na kojoj učesnici ostavljaju poruke. U načelu poruke na forumu mogu ostavljati i čitati učesnici interneta bez ograničenja. Učesnici su najčešće anonimni jer se pri slanju poruke na forum ne mora navesti pravi identitet. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u nekoliko skupina prema temama razgovora. Jednostavnost upotrebe i mogućnost anonimne rasprave o različitim temama jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma. Za internetski forum se dovoljno služiti web preglednikom. Poruka poslana na jedan forum vidljiva je samo na tom forumu. Forum se uglavnom sastoji od mnogobrojnih kategorija unutar kojih se nalaze teme koje otvaraju i započinju korisnici. Svaka tema ima svoju diskusiju u kojoj se sudjeluje pisanjem, odnosno objavljivanjem postova. Svi razgovori/diskusije ostaju sačuvani na forumu dok ih ne obriše moderator (stvarna osoba).
Društvene mreže
Za primjer smo uzeli jednu od popularnih mreža, FACEBOOK.
Kao još jedan vid komunikacije među ljudima je i Facebook koji predstavlja internetsku društvenu mrežu koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima univerziteta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnogai drugi univerziteti, srednje škole i velike kompanije širom svijeta priključile su se mreži. Danas ova web stranica ima više od 64 miliona aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 miliona novih dodanih fotografija dnevno.
Koncept Facebooka
Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga, zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od sličnih web servisa. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj web servis je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.
Registracija i korištenje
Valjana e-mail adresa jest sve što je potrebno za registraciju i kreiranje profila na Facebooku. Jednom kada se korisnik registruje, može uređivati svoj profil i priključiti se regionalnoj mreži gdje upoznaje ljude iz svoje okoline.
Korisnici se potiču na to da šalju lične informacije, fotografije, da odgovaraju na pitanja o omiljenim filmovima, knjigama, muzici. Profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti Facebooka jer svi žele znati što više o svojim poznanicima i prijateljima.
Aplikacije
Glavna posebnost Facebooka su brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je moguće imati virtualne kućne ljubimce, slati virtualna pića, darove, zagrljaje i čestitke, igrati videoigre u Flashu, organizirati aukcije, rješavati psihološke testove i kvizove, dodavati omiljenu muziku, komunicirati putem privatnih poruka te još mnogo toga.
Kontrola privatnosti
Jedna od posebnosti Facebooka je mogućnost kontrole privatnosti svakog korisnika. Prema vlastitim željama korisnik može sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Unatoč tome, Facebook se tokom svog postojanja našao na meti brojnih kritičara upravo zbog problema privatnosti korisnika, ali također i zbog pitanja cenzure. Kritike dolaze i zbog toga što su informacije koje korisnici odaju o sebi korištene za marketinška istraživanja, interne istrage univerziteta i kompanija, pa čak i policije.
Unatoč kritikama, Facebook je danas najpopularniji servis za komunikaciju s rastućim brojem korisnika te je čak prozvan i "novim Internetom", a Mark Zuckerberg ima nadimak "novi Bill Gates". O vrijednosti Facebooka najbolje govori podatak da je Microsoft krajem 2007. godine platio 240 milijuna dolara za 1,6 % udjela u dionicama.
Chat
Chat (eng.: čavrljanje) je oblik komunikacije dva ili više korisnika putem računala i Interneta u realnom vremenu (real-time). Radi se o vrlo kratkim porukama koje korisnik vidi čim ih njegov sagovornik pošalje (obično pritiskujući tipku Enter).
U nekim chatovima postoje tzv. sobe u kojima istovremeno priča i do nekoliko desetaka (pa i stotina) korisnika. U nekima je razgovor ograničen na nekoliko sudionika, dok neki mogu kombinirati te dvije vrste. Za neke chatove ne treba ništa osim Web preglednika i Java Programskog jezika, dok su neki prerasli u zasebne računalne programe, od kojih su najpoznatiji Windows Live Messenger (bivši MSN Messenger), Skype, Yahoo! Messenger, ICQ, itd
(izvor: maturskiradovi.net )
O Web dizajnu
Ako se odlučite za izradu web stranice nudimo potpunu uslugu, od ideje i prijedloga do završetka same izrade stranice.. Informirajte se o izradi stranica i dizajnu.
